Iz pripovijesti života
Naš svetac dana, sv. Hilarije, papa… biva unutar pontifikata od 461. do 468. godine.
Dok rodom biva sa Sardinije, pred izborom za papu biva u službi rimskog arhiđakona.
Već za vladavine prethodnika Leona I., pape, 449. godine će se istaknuti osudom Drugog efeškog sabora, na kojem tad` kao papin izaslanik gotovo jedva živim ostaje.
Dok 17. studenog 461. godine biva izabran papom, 19. studenog biva posvećen.
Kao papa nastavlja s politikom prethodnika, Leona I., te se zalaže učvršćivanje discipline sred biskupa, kao i dostojanstva njihove službe.
Njegov pontifikat itekako biva obilježen rješavanjem sporova oko nadležnosti biskupa u Galiji i Hispaniji. Čak će zbog jednog od njih sazvati sinod u Rimu, od kojeg će s prvog održanog 19. studenog 465. godine ostati očuvani originalni dokumenti.
Dok će 467. godine, zapadnorimski car Antemije, pod utjecajem štićenika Filoteja izdat ukaz slobodnog navještanja vjere hereticima, od strane pape Hilarija, biva javno osuđenim.
Naš papa, Hilarije, također je pokrenuo i obnovu, te gradnju brojnih kapela, crkvi, kao i oratorija, te knjižnica.
I dok će preminuti u Rimu, 28. veljače 468. godine, biva pokopan u rimskoj bazilici sv. Lovre, izvan zidina.
Neka nas, na osobit način danas, čuva i prati njegov sveti zagovor.