Papa Franjo, odobrava objavljivanje Uredbi koje se odnose na osam uzoraka svetosti, uključujući slugu Božjeg Jérômea Lejeunea, prvog predsjednika Papinske akademije za život, te istraživača Downovog sindroma.
Vatikanske vijesti
Papa Franjo, u četvrtak, 21. siječnja, ovlastio je Kongregaciju za kauze svetaca da objavi osam uredbi kojima se unaprijeđuju razlozi za kanonizaciju šest muškaraca i dviju žena. Među njima su: sluga Božji Jérôme Lejeune, najpoznatiji znanstvenik po svom radu na Downovom sindromu, te službenica Božja Elizabeth Prout, utemeljiteljica Sestara sv. Križa i Muke Gospodina našeg Isusa Krista.
Jérôme Lejeune
Sluga Božji, Jérôme Lejeune, bio je francuski pedijatar i genetičar, koji se suočio s borbama djece s Downovim sindromom i njihovih obitelji.
Lejeune je svoje istraživanje posvetio razumijevanju misterije stanja, te je prepoznat po otkrivanju genetskog uzroka sindroma povezanog s kromosomskim abnormalnostima.
Njegovo istraživanje je pomoglo smanjiti socijalnu stigmu povezanu s pogođenima Downovim sindromom, poznatim i kao trisomija 21.
Također je otkrio uzrok mnogih drugih abnormalnosti, povezanih s kromosomima, otvarajući tim put daljnjem napretku moderne genetike.
U veljači 1994. godine, slugu je Božjeg sv. Ivan Pavao II., papa imenovao prvim predsjednikom Papinske akademije za život.
Dva mjeseca nakon imenovanja, Lejeune je umro. Bio je suprug i otac petero djece.
Elizabeth Prout
U Shrewsburyju (Engleska), 1820. godine, službenica Božja Marija Josephine od Isusa (rođena Elizabeth Prout), osnovala je Kongregaciju redovničkih žena pod nazivom Sestre sv. Križa i Muke Gospodina našeg Isusa Krista u dvadeset i devetoj godini.
Dirnute bijedom i neimaštinom siromašnih, ona i njezina mala Družba sestara, željele su im donijeti Kristovu samilost i ljubav. Njihovu su zajednicu vodila i pomagala dvojica svećenika, pasionista, dok se njihovo Pravilo temeljilo na onom sv. Pavla od Križa, utemeljitelja pasionista.
U Suttonu (Engleska), umrla je 11. siječnja 1864. godine.
Osam uredbi
Od objavljenih osam uredbi, sedam ih se odnosi na herojske vrline pet muškaraca i dviju žena, te jedna na mučeništvo:
– mučeništvo sluge Božjeg Giovannija Fornasinija, dijecezanskog svećenika; rođen 23. veljače 1915. u Pianaccio di Lizzano (Belvedere, Italija)… ubijen iz mržnje prema Vjeri u San Martinu di Caprara (Italija), 13. listopada 1944.;
– herojske vrline sluge Božjeg Michelea Arcangeloa Maria Antonioa Vintia, dijecezanskog svećenika; rođen 18. siječnja 1893. u Grotteu (Italija), gdje ujedno i umire 17. kolovoza 1943.;
– herojske kreposti sluge Božjeg Ruggeroa Mariae Caputoa, dijecezanskog svećenika; rođen 1. svibnja 1907. u Barlettai (Italija), gdje ujedno i umire 15. lipnja 1980.;
– herojske kreposti službenice Božje Mary Josephine od Isusa (rođena Elizabeth Prout), utemeljiteljice Družbe Sestara sv. Križa i Muke Gospodina našeg Isusa Krista; rođena 2. rujna 1820. u Shrewsburyju (Engleska), te umrla 11. siječnja 1864. godine u Suttonu (Engleska);
– herojske vrline sluge Božjeg Santiagoa Masarnaua Fernándeza, vjernika laika; rođen 10. prosinca 1805. godine u Madridu (Španjolska), gdje ujedno i umire 14. prosinca 1882. godine;
– herojske vrline sluge Božjeg Pasqualea Canziia, sjemeništarca; rođen 6. studenog 1914. godine u Bisentiju (Italija), te umro u Penneu (Italija), 24. siječnja 1930. godine;
– herojske vrline sluge Božjeg Jérômea Lejeunea, vjernika laika; rođen 13. lipnja 1926. godine u Montrougeu (Francuska), te umro u Parizu (Francuska), 3. travnja 1994. godine;
– herojske vrline službenice Božje Adele Bonolis, vjernice laikinje; utemeljiteljice Djela pomoći i socijalnog otkupljenja; rođena 14. kolovoza 1909. godine u Milanu (Italija), gdje ujedno i umire 11. kolovoza 1980. godine.
Preuzeto od: https://www.vaticannews.va/