Iz pripovijesti života
Naš ženevski biskup, ujedno i crkveni naučitelj… biva rođen 21. kolovoza 1567. godine i to u plemićkom dvorcu roditelja – Château de Thorens (jugoistočna Francuska).
Naš svetac je bio najstariji od šestero djece, čiji su roditelji željeli da postane pravnikom. Od 1578. godine studira u Parizu, dok od 1588. godine studira u Padovi, gdje će ujedno 1592. godine doktorirati pravo i teologiju.
Tijekom studija, poradi raširena kalvinska nauka, po kojem su neki ljudi od Boga unaprijed određeni za Nebo, drugi za Pakao… teško se mučio, te ujedno proživljavao tjeskobu u duši. Gotovo je bio u bojazni kako bi mogao biti predodređen za Pakao. To je na neki način bio put njegova čišćenja, po kojem ga je Bog pripremao za velike stvarnosti i milosti.
Po svetim sakramentima, te štovanju Blažene Djevice Marije, dolazi do nutarnjeg mira, te uzdanja u Dobrotu Boga, shvaćajući kako je Bog istinska Ljubav.
© Sred svetosti Vječnosti, povezanost Neba i Zemlje itekako biva dragocjena… itekako jedinstvena…
Svećenikom postaje 1593. godine. U pokrajnu Chablais, gotovo središte kalvinizma biva poslan, te se ujedno i ističe kao izvanredan dušobrižnik i borac pravovjerja. Čak se trudio kako Radosnu vijest znakovima tumačiti gluhim osobama.
Gotovo oko sedamdeset tisuća duša uz strpljenje i blagost, vratio je katoličkoj vjeri. Od 1602. godine biva ženevskim biskupom. Gotovo misionar kalvinističkih krajeva, biva sjajnim propovjednikom, te obnoviteljem u duhu Tridentskog sabora i duhovnim vođom.
Osobito brine o djeci i siromasima. Piše asketska, te teološka djela. Filotea, kao uvod u duhovni život, ističe se među ostalim njegovim djelima.
Bio je prijatelj Ivane Franciske Chantal u Annecyju, te 1610. godine suosnivač ženskog reda Sestara Pohoda Blažene Djevice Marije, dok je također osnovao svećeničku Družbu oblata, kasnije, po njemu, nazvanim salezijanskim redom, kojeg će kasnije osnovati, 1859. godine, Don Ivan Bosco – važna kongregacija suvremene Crkve.
© Neka nas svetost prijateljstva potakne na međusobna dijeljenja svetih dobara… na proživljavanje međusobne svete plemenitosti, ljudskosti, te uslužnosti
Gotovo svetac džentlmen, biva prozvan upravo zbog mogućnosti promicanja visoke naobrazbe, te bivanja kršćaninom prožeta Božjom ljubavlju. Važno je upravo naglasiti kako je na osobit način stajao u stvarnosti mogućnosti hoda u korak s vremenom, kao i odgovaranjima zahtjevima moderne kulture, no bez štete za vjerski život…
Po njemu, humanistička naobrazba, kršćaninu samo od pomoći može biti… sred njegova duhovna rasta.
Po njemu, svetost, kao i pobožnost… nisu samo ograničene na svećenički poziv ili život u nutrini samostana… već ju je moguće ostvariti sred nekog drugog posla, zvanja… gotovo na svakom mjestu. Po Bogu i Božjem, nije želja da u Njegovom Vrtu budu dva ista cvijeta, već da svaki od njih ima svoju originalnost sjaja i ljepote.
Upravo sve ovo, svetog Franju Saleškog čini modernim i suvremenim i danas… ponajviše zbog sklada između kulture i kršćanstva. Sveto pismo po njemu, čovjeka uzdiže i oslobađa.
U Lyonu, preminuo je 28. prosinca 1622. godine; dok ga blaženim, 1662. godine proglašava papa Aleksandar VII., svetim ga, 1665. godine proglašava isti papa. Papa Pio IX., 1877. godine, proglašava ga crkvenim naučiteljem.
MOLITVA
Bože, htio si da sveti biskup Franjo Saleški postane svima sve za spasenje duša. Daj da po njegovu primjeru i mi svojoj braći uvijek služimo u krotkosti i ljubavi. Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu Tvome, koji s Tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.
Izvori:
- http://zupajastrebarsko.hr/
- SVETI ZBOR ZA BOGOŠTOVLJE, Časoslov Rimskog Obreda, Sveti Franjo Saleški, biskup i crkveni naučitelj (2017.), str. 1009.