Iz pripovijesti
Današnjom svetkovinom, koju slavimo u ovaj petak, nakon druge nedjelje poslije Duhova, slavimo važnost uzvišene Kristove Ljubavi… budući da je sama pobožnost prema bîti ove svetkovine, obilježje suvremenog katoličanstva.
Ovu pobožnost pronalazimo, već kod srednjovjekovnih mistika, kao što su Julijana iz Norwicha, Francesca Rimska, sv. Bernard, te sv. Bonaventura.
U XVI. stoljeću, razvili su ju kartuzijanci, te kasnije i isusovci… dok joj je sv. Ivan Eudes, dao u XVII. st. teološki temelj.
Poticaj za uvođenje blagdana Srca Isusova, dolazi iz francuskog grada Paray le Moniala, gdje je od 1673., pa do 1675. godine, sv. Marija Margareta Alacoque doživjela ukazanja.
Na svršetku svoje Poruke, Isus obećava nagradu, svim onima koji će svetkovati blagdan Njegova Srca: „Obećajem ti, da će se moje Srce raširiti da obilno izlije bujice svoje božanske Ljubavi na sve one koji će Mu iskazati tu čast i koji će nastojati da ju i drugi iskazuju.”
Papa Klement XIII., dopustio je 1765. godine slavljenje blagdana Srca Isusova onima koji su to izričito tražili.
Nakon što se blagdan brzo proširio po mnogim biskupijama svijeta, papa Pio IX. je odredio 1856. godine, posebnim dekretom da se blagdan, danas svetkovina, službeno slavi u cijeloj Crkvi, na prvi petak nakon tijelovske osmine.
Neka se Ljubljeni naš Spasitelj i Otkupitelj, koji ima otvoreno Presveto Srce za sve ljude i nas udostoji pozvati na Put Milosti i Spasenja, jer On hrani, napaja, te nas zauvijek čini sretnima…
O, Srce Milosti, Ljubavi i Utjehe, smiluj nam se.
MOLITVA
Svemogući Bože, štujemo Srce Tvog ljubljenog Sina i slavimo spomen Njegove Ljubavi prema nama. Daj da iz tog nebeskog Vrela crpemo obilne darove Milosti. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, Sinu Tvome, koji s Tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.
Izvori:
- http://zupajastrebarsko.hr/
- Sveti zbor za bogoštovlje (2017.); Časoslov Rimskog Obreda, Kršćanska sadašnjost, Zagreb