Dok o sv. Josipu, zaručniku Blažene Djevice Marije, Isusovom poočimu, te zaštitniku hrvatskog naroda… više doznajemo sred svetkovine, 19. ožujka… danas ga s radošću častimo kao zaštitnika rada i radnika.
Papa Pio XII. uvodi u crkvenu godinu Spomen sv. Josipa Radnika, 1955. godine… određujući da se ovaj spomen slavi 1. svibnja i to na dan „koji je svijet rada izabrao kao svoj praznik”.
„Druga internacionalna”, međunarodna udruga radnika, odlučila je 1889. godine da se 1. svibnja slavi kao svjetski praznik radništva.
O sv. Josipu, te iste godine, papa Leon XIII. izdaje svoju encikliku, kojom radnike, kao i sve ljude skromnih, životnih prilika upućuje na sv. Josipa i za uzor, te za primjer za nasljedovanje.
Samo u Evanđelju sv. Mateja, apostola… točnije, gdje se opisuje Isusov posjet Nazaretu (Mt 13, 53-58), stoji zapisano: Nije li ovo drvodjeljin sin? (Mt 13, 55) – odnoseći se na sv. Josipa, kao i na njegovo zanimanje.
Ovim spomenom, Crkva želi iskazati svoje posebno poštovanje prema radu, pa i radnicima… budući da radom kršćanin „pridonosi povijesnom ostvarenju Božje zamisli”.
Sam rad sv. Josipa… svakodnevni i ustrajni, svjedoči o spremnosti služenja sred vjerne poslušnosti Tajni Utjelovljenja Sina Božjeg, kao i djela Otkupljenja. Tu je smisao i rada i djelatnika.
Papa Pio XII., nazvat će sv. Josipa „najčistijim, najsvetijim, te najuzvišenijim od svih Božjih stvorova”.
Danas, ne zaboravimo kako taj šutljivi, svetački div, kao i najveći duhovni velikan… biva uzorom vjernosti i postojanosti, dok je po zanimanju bio drvodjelja.
Blagoslovljen nam svima bio današnji Spomen sv. Josipa Radnika, kao i Praznik rada, 1. svibnja.
MOLITVA
Bože, Stvoritelju svega svijeta, ti si ljudskom rodu dao zakon rada. Podaj nam da po uzoru i zagovoru svetog Josipa izvršimo zadaću koju nam nalažeš i primimo nagradu koju obećavaš. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, Sinu Tvome, koji s Tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.
Izvori:
- http://zupajastrebarsko.hr/
- Sveti zbor za bogoštovlje (1997.); Časoslov Rimskog Obreda, Kršćanska sadašnjost, Zagreb