Papa Franjo najavio je Godinu sv. Josipa u utorak u čast sto pedesete godišnjice proglašenja sveca zaštitnikom Sveopće Crkve.
Godina započinje 8. prosinca 2020., a završava 8. prosinca 2021., prema dekretu koji je odobrio papa.
Dekret je rekao da je Franjo ustanovio Godinu sv. Josipa kako bi „svaki član vjernika, slijedeći njegov primjer, mogao svakodnevno jačati svoj život Vjere u potpunom ispunjenju Božje Volje“. Dodaje da je papa dodijelio posebne indulgencije za obilježavanje godine.
Dekret 8. prosinca izdali su Apostolska kaznionica, dikasterij Rimske kurije koji nadgleda oproste, a potpisali su ga Velika kaznionica, kardinal Mauro Piacenza i regent mons. Krzysztof Nykiel.
Uz dekret, Franjo je u utorak izdao apostolsko pismo posvećeno Isusovom udomitelju. Papa je u pismu, naslovljenom Patris corde (Očevim srcem) od 8. prosinca, objasnio da želi podijeliti neka “osobna razmišljanja” o supružniku Blažene Djevice Marije.
“Moja se želja za tim povećala tijekom ovih mjeseci pandemije”, rekao je, napominjući da su mnogi ljudi tijekom krize poduzimali skrivene žrtve kako bi zaštitili druge. “Svatko od nas može u Josipu otkriti – čovjeka koji prolazi nezapaženo, svakodnevnu, diskretnu i skrivenu prisutnost – zagovornika, potporu i vodiča u nevolji”, napisao je.
Sv. Josip podsjeća nas da oni koji se čine skrivenima ili u sjeni mogu igrati neusporedivu ulogu u povijesti spasenja.” Papa Pio IX. Proglasio je sv. Josipa zaštitnikom Sveopće crkve 8. prosinca 1870. dekretom Quemadmodum Deus.
U svojoj uredbi od utorka, Apostolska kaznionica je rekla da će, „da bi se potvrdila univerzalnost pokroviteljstva sv. Josipa u Crkvi“, pružiti plenarni oprost katolicima koji čitaju bilo koju odobrenu molitvu ili čin pobožnosti u čast sv. Josipa, posebno 19. ožujka, svečeva svečanost, i 1. svibnja, blagdan sv. Josipa radnika. Ostali značajni dani za plenarno prepuštanje su blagdan Svete obitelji (29. prosinca) i nedjelja sv. Josipa u bizantskoj tradiciji, kao i 19. u mjesecu i svake srijede, dan posvećen svecu u latinskoj tradiciji.
Dekret je rekao: „U trenutnom kontekstu hitne zdravstvene zaštite, dar plenarnog oproštaja posebno se proteže na starije, bolesne, umiruće i sve one koji iz legitimnih razloga ne mogu napustiti kuću, koji s dušom odvojeni od bilo kakvog grijeha i s namjerom da što prije ispune tri uobičajena uvjeta, u vlastitom domu ili tamo gdje ih sprječava, izgovaraju čin pobožnosti u čast sv. Josipa, utjehu bolesnika i zaštitnika sretne smrti, nudeći s povjerenjem u Boga, boli i nelagode u svom životu.
“Tri uvjeta za primanje plenarnog oprosta su sakramentalna ispovijed, primanje svete Pričesti i molitva za papine nakane.
U svom apostolskom pismu papa Franjo osvrnuo se na očinske osobine svetog Josipa, opisujući ga kao voljenog, nježnog i punog ljubavi, poslušnog, prihvaćujućeg i „kreativno hrabrog“. Također je naglasio da je otac koji radi.
Papa je sveca nazvao “ocem u sjeni”, pozivajući se na roman “Sjena oca”, koji je objavio poljski autor Jan Dobraczyński 1977. godine. Rekao je da Dobraczyński, kojeg je Yad Vashem 1993. proglasio pravednikom među narodima zbog zaštite židovske djece u Varšavi u Drugom svjetskom ratu, “koristi evokativnu sliku sjene da definira Josipa.”
“U svom odnosu s Isusom, Josip je bio zemaljska sjena nebeskog Oca: bdio je nad njim i štitio ga, nikad ga nije ostavljao da ide svojim putem”, napisao je papa.
Franjo je rekao da suvremeni svijet traži primjere istinskog očinstva. “Naš svijet danas treba očeve. Nema koristi od tirana koji bi dominirali drugima kao sredstvo za nadoknađivanje vlastitih potreba”, napisao je. Papa Franjo je tijekom svog pontifikata promicao pobožnost sv. Josipu. Svoju papinsku službu započeo je 19. ožujka 2013., na proslavu sv. Josipa, a homiliju na svojoj inauguracijskoj Misi posvetio je svecu.
„U Evanđeljima se sv. Josip pojavljuje kao snažan i hrabar čovjek, radni čovjek, ali u njegovu srcu vidimo veliku nježnost, koja nije vrlina slabih, već znak snage Duha i sposobnosti za brigu , za suosjećanje, za istinsku otvorenost prema drugima, za ljubav”, rekao je. Na njegovom grbu nalazi se nard koji je povezan s sv. Josipom u hispanskoj ikonografskoj tradiciji.
1. svibnja 2013. papa je odobrio dekret kojim se nalaže da se ime sv. Josipa uvrsti u Euharistijske molitve II., III. i IV. Tijekom apostolskog posjeta Filipinima 2015. godine, papa je objasnio zašto je na stolu držao sliku sveca. “Htio bih vam reći i nešto vrlo osobno”, rekao je. “Imam veliku ljubav prema sv. Josipu, jer je čovjek šutnje i snage.” „Na stolu imam sliku sv. Josipa kako spava. Čak i kad spava, brine se o Crkvi! Da! Znamo da on to može. Pa kad imam problem, poteškoću, napišem malu bilješku i stavim je ispod sv. Josipa, kako bih mogao o njoj sanjati! Drugim riječima, kažem mu: moli za ovaj problem!”
Na svojoj općoj audijenciji 18. ožujka ove godine, pozvao je katolike da se okrenu sv. Josipu u vrijeme nedaća. “U životu, na poslu i u obitelji, kroz radosti i tuge, uvijek je tražio i volio Gospodina, zaslužujući hvalospjev Svetog pisma koji ga je opisivao kao pravednog i mudrog čovjeka”, rekao je. “Uvijek ga prizivajte, posebno u teškim vremenima i povjerite svoj život ovom velikom svecu.” Papa je svoje novo apostolsko pismo zaključio pozivajući katolike da se mole svetom Josipu za „milost Milosti: naše obraćenje“.
Tekst je završio molitvom: „Zdravo, čuvaru Otkupitelja, supružniče Blažene Djevice Marije. Tebi je Bog povjerio svog jedinorođenog Sina; u tebe se Marija pouzdala; s tobom je Krist postao čovjekom. Blaženi Josipe, i nama se pokaži ocem i vodi nas na životnom putu. Pribavi nam milost, milost i hrabrost i brani nas od svakog zla. Amen.”
Preuzeto od: https://www.catholicnewsagency.com/