U poljskom selu Rostkowu nedaleko od Przasnysza (Mazovjecko vojvodstvo), kao senatorski sin se rodio 28. listopada 1550. godine Stanisław Kostka. Iz krila imućne, bogate, kao i plemićke obitelji… odgojen u vjerskom duhu, 1564. godine sa odgojiteljem, te svojim starijim bratom Pawełom biva poslan na daljnje školovanje u nutrine isusovačkog kolegija.
Na tom kolegiju, on se isticao kao mladić ispunjenja molitvena duha, nadasve pobožan, ali i marljiv, ljubazan i vedar. Nažalost, odgojitelj braće Kostka nije mario za učenike. Nadasve, bio je odan “životu udobnosti i lagodnosti”. I kako se stariji brat priklonio odgojitelju, a Stanisławu to ne omilje… kako legenda kaže: teško je obolio.
opis fotografije: crkva svetog Stanisława Kostke; Pittsburg (© dreamstime)
Moleći se svojoj zaštitnici, svetoj Barbari, doživio je pričest u društvu dvojice anđela. Potom mu se ukazala Djevica s Djetetom u naručju. Ona ga je izliječila, preporučivši mu da postane isusovac, mimo volje svoje obitelji. I tako, naš Stanisław, po zlostavljanju brata, napušta Beč i upućuje se u Bavarsku, gdje u Dillingenu pronalazi njemačkog isusovačkog provincijala, svetog Petra Kanizija.
Kanizije, uvidjevši kako se tu radi o istinskom uplivu u duhovan život, krajem listopada 1567. godine šalje Stanisława Franciscu Borgiji, generalu Družbe Isusove, u Rim. Tu će Stanisław započeti svoj novicijat. Nadasve čedan, a potom uzoran i šutljiv… u svakom pogledu bijaše poseban i uzoran.
Razbolivši se od groznice, umire na svetkovinu Velike Gospe (15. kolovoza) 1568. godine, ne navršivši ni osamnaest godina. Brojna čudesa mu se pripisuju, dok će ga blaženim proglasiti 1605. godine i to u nazočnosti vlastita brata Paweła, papa Pavao V., a svetim 1726. godine papa Benedikt XIII.