Iz pripovijesti života
Obećajemo da ćemo Ti ostati vjerni i iskreni štovatelji.
Vjerni dok budu žuborili potočići naši, šumile rijeke naše,
dok se bude pjenilo sinje more naše.
Vjerni dok se budu zelenile livade naše,
dok se budu zlatile njive naše,
dok se budu sjenile tamne šume naše,
dok bude mirisalo cvijeće domovine naše!
(Alojzije Stepinac, 7. srpnja 1935.)
Kao seljački sin, blaženi Alojzije Stepinac, rodio se 8. svibnja 1898. godine. Bio je peto dijete od njih osmero, sin Josipa i Barbare Penić… u Brezariću, kraj Krašića. Iz doline kardinala, prekrasnog kraja dolazi nam Stepinac.
Završivši pučku školu u Krašiću, te klasičnu gimnaziju u Zagrebu, kao potporučnik služi u I. svjetskom ratu, dok će 1918. godine kao dobrovoljac biti poslan u Solun. I dok od 1924. godine u Zagrebu pohađa bogosloviju, doktorirao je na Gregorijani, a 1930. godine bio zaređen za svećenika.
Postavši nadbiskupom koadjutorom 1934. godine, a potom i metropolitom, te predsjednikom Biskupske konferencije 1937. godine, nastavlja svoje aktivnosti i svoje djelovanje gradeći crkve, osnivajući župe. Također je podupirao rad Katoličke akcije.
© I danas, svetost i stvarnost našeg blaženika, odiše živom istinitosti
Njegov pastoralni program bio je sažet u četiri bitne točke: sloboda Crkve, vjernost Kristu, podlaganje Volji Božjoj, te potpuno darivanje braći. Komunistički i nacistički materijalizam, te ateizam je raskrinkavao, a potom prikupljao podatke i niz svjedočanstava o stradanjima Hrvata pod beogradskim režimom, te o tom izvještavao međunarodnu javnost. Žestok je bio protivnik protiv zla velikosrpskog režima.
Po proglašenju NDH, tražio je da vlasti u temelje države ugrade Božji Zakon i Zapovijedi. No, nije išlo tim putem, pa je u svibnju 1941. godine osudio progone građana druge vjere, nacije, ideologije, političkih opredjeljenja… Bio je protiv logora u Jasenovcu, a ujedno sudjelovao u organiziranju skrbi za sedam tisuća ratne siročadi. I Srbima i Židovima je pomagao u izbjegavanju progona.
Slovenske svećenike, koji su bili protjerani iz župa od nacista, po župama zagrebačke nadbiskupije je smještao. Jasno je odbio inicijativu Titovih vlasti za odvajanje Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Svete Stolice. Bivajući uhićen 18. rujna 1946. godine, a ujedno i izveden pred Vrhovni sud pod optužbom za suradnju s okupatorom, te također i zbog “pokrštavanja” Srba.
Bez obzira na niz svjedočenja i Srba i Židova, proglašen je krivim, a 11. listopada 1946. godine osuđen na šesnaest godina zatvora, pet godina gubitka građanskih prava, te ujedno zapljenu imovine. Zbog pritiska svjetske javnosti, iz zatvora u Lepoglavi preseljen je u župni dvor u Krašiću.
© Nitko i ništa ne može zatajiti Istinu o prisutnoj vječnoj Svetosti
1952. godine od pape Pia XII. proglašen je kardinalom. Sve do teškog oboljenja upravljao je nadbiskupijom. Po preminuću Stepinca, 1960. godine, 13. veljače komunistička vlast dopušta svečanu zadušnicu i pogreb u zagrebačkoj katedrali. Blaženikom ga je 3. listopada 1998. godine proglasio papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici.
MOLITVA
Svemogući vječni Bože, Ti si svom blaženom Alojziju Stepincu pomogao da se za pravdu bori do smrti. Daj nam po njegovu zagovoru iz ljubavi prema Tebi, podnositi sve protivštine i svim bićem težiti za Tobom, jedinim pravim Životom. Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu Tvome, koji s Tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.
Izvori:
- http://zupajastrebarsko.hr/
- Sveti zbor za bogoštovlje (2017.); Časoslov Rimskog Obreda, Kršćanska sadašnjost, Zagreb