Spasiti se?!

Spasiti se?!

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
(Mt 19, 23-30)

 

     U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: »Zaista, kažem vam, teško će bogataš u Kraljevstvo nebesko. Ponovno vam velim: Lakše je devi kroz uši iglene nego bogatašu u Kraljevstvo Božje.«

     Čuvši to, učenici se silno snebivahu govoreći: »Tko se onda može spasiti?« A Isus upre u njih pogled pa im reče: »Ljudima je to nemoguće, ali Bogu je sve moguće.«

     Tada Petar prihvati pa upita: »Evo mi sve ostavismo i pođosmo za Tobom. Što ćemo za to dobit?« Reče mu Isus: »Zaista, kažem vam, vi koji pođoste za mnom, o preporodu, kad Sin Čovječji sjedne na prijestolje svoje Slave, i vi ćete sjediti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih. I tko god ostavi kuće, ili braću, ili sestre, ili oca, ili majku, ili ženu, ili djecu, ili polja poradi imena mojega, stostruko će primiti i život vječni baštiniti.«

      »A mnogi prvi bit će posljednji i posljednji prvi.«

 

      Riječ Gospodnja.

 
 

    Pred nama se postavlja pitanje: Spasiti se?! Ali kako?!

    Postoje mnoge „metode”, te osmišljeni ili pak kreativni načini po kojima određeni djeluju… Davno je rekao i sam sv. Benedikt, zaštitnik Europe: „Moli i radi.” Davno je rekao i to je mnogim ljudskim bićima postalo metodom po kojoj djeluju… Pa zapravo, treće i nema, jer već noćas duša će se tvoja zaiskati od tebe! A što si pripravio, čije će biti? (Lk 12, 20), nam itekako treba biti motivom kako ažurno, budno, trezveno i sveto djelovati. 

      Danas tijekom molitve Krunice… baš nekako razmišljam: … daleko je ovo sve od Svetosti. I ono što se čitalo u životopisima svetih, kao da je daleko od ljudskog poimanja. Ma ne samo od ljudskog, već tragično, ali i od vjerničkog poimanja… jer lagoda, ugoda… sve se svelo na to. Moli i radi – ako nije motiv kojim želim ići u Budućnost, onda što je moj motiv?! Čemu se nadati?! Lagoda – ne spašava! Zabava – ne spašava!

      Promatrajući svetost Pisma, tamo sve biva rečeno… i što više mi možemo reći?! Ništa. Ta sam sv. Pavao govori da je Evanđelje samo jedno… On jasno zbori: Ali kad bismo vam mi, ili kad bi vam anđeo s neba navješćivao neko evanđelje mimo onoga koje vam mi navijestismo, neka je proklet! Što smo već rekli, to sad i ponavljam: navješćuje li vam tko neko evanđelje mimo onoga koje primiste, neka je proklet. (Gal 1, 8-9)

        Znate što dalje slijedi?! Bolna istina i to vezana baš za ovo vrijeme i baš za poslanike ovog vremena. Još tada se sv. Pavao, apostol, pitao, a kamo li nećemo i mi danas: Doista, nastojim li ovo pridobiti ljude ili Boga? Ili idem li za tim da ljudima ugodim? Kad bih sveudilj nastojao ljudima ugađati, ne bih bio Kristov sluga. (Gal 1, 10)

     Preljubljeni u Kristu, probudimo se! Nema više: Što ćemo za to dobit? – kako pita sv. Petar, apostol ili netko danas… već ažurno i konačno dati se do itekako vrućih kapi znoja za Krista. Djelom i Istinom (usp. 1 Iv 3, 18), rekao bi naš sv. Ivan, apostol… jer slijedi jako iznenađujuće doba. Slijedi ono što su vjekovi očekivali. Slijedi Ispunjenje svetosti Obećanja, a mi molimo… budni budimo… jer jedino molitva i budnost, na neki nutarnji način otkrivaju odgovor na glavni upit dana.

 
 

Izvor: 

  1. Sveta kongregacija za bogoštovlje (2009.); Red Čitanja, Svagdanja Čitanja, Kršćanska Sadašnjost, Zagreb